6.Razmišljanja o knjizi Svemir i njegovi stanovnici

Nakon istočnog grijeha, čovječanstvo na Zemlji je jako nazadovalo. Nazadovali su također i narodi niskog svemira, dok su narodi vjerni Bogu jako napredovali. Bog je u  njegovoj dobroti želio sve voditi naprijed te se trudio na svaki način poštivati čovjekovu slobodu, te povratiti njegovoj djeci i stvorenjima slavu koju je on predvidio. Za nas je jako važan način njegova djelovanja preko vjerne braće i sestara koje nam je slao da nam preko njih komunicira njegov život.

Večeras ćemo čuti jedan dio iz knjige “Svemir i njegovi stanovnici” koji se odnosi na dolazak vjerne braće na Zemlju.

“Čim su braća sletjela na Zemlju, blagoslovila su vaš planet i poljubila njegovo tlo, zatim su zahvalili Bogu za sretan ishod njihovog putovanja. Naposljetku, krenuli su u susret prestrašenim Zemljanima pružajući im desnu ruku u znak pozdrava i mira. Taj je stav djelomice smirio ljude na Zemlji; neki od njih su pokušali napasti posjetitelje ali oni su ih lako zaustavili, privremeno ih paralizirajući. Tako oni obično neutraliziraju neprijatelje, jer nikada ne koriste silu. Ipak su uspjeli dati do znanja Zemljanima da su dobronamjerni. Odmah su shvatili da ih čeka ogroman posao: ljudi na Zemlji nisu znali ni govoriti kako treba nego su se međusobno sporazumijevali neartikuliranim zvukovima i ponašali se poput životinja. Njihovo tijelo nije bilo dobro razvijeno i pokazivalo je očite nedostatke; mnogima je bilo teško čak i zadržati uspravno držanje i njihova inteligencija je bila ograničena.

Braća iz svemira, na različitim mjestima gdje su sletjeli, počeli su okupljati različita plemena koja su tamo živjela kako bi ih naučili osnovne stvari potrebne za preživljavanje. Odjenuli su ih, pošto su bili gotovo goli i počeli poučavati kako komunicirati artikulirajući u govor zvukove koje su koristili. Počela je prva škola na Zemlji, ona u kojoj se uči kako živjeti. Zemlja nije nikada više imala ni škole, ni učitelja na toj razini, sposobnih ne samo upaliti u duhu njihovih učenika božansku iskru znanja nego također komunicirati Božji život. I to je bio dio izvanrednog Božjeg zahvata u korist njegove najslabije djece.

Tako radi pravi učitelj: vodi pojedinca do istinskog znanja koje se nalazi u duhu[1].

Pravi učitelj je onaj koji zna slušati, prije svega u samome sebi i potom u svojim učenicima, mudrost Božju koja govori u svakom čovjeku dobre volje. Stoga je prvi zadatak usmjeriti inteligenciju osobe prema duhu Božjem koji je izbor svakoga znanja, kako bi duh probudio u učeniku ono što je u njemu prisutno kao sjeme. Učitelj prati učenika na putu postupnog otkrivanja istine, koja se rascvjetava u svakome od vas ako je darovan Bogu. Stoga je pravi učitelj onaj koji je već prošao tim putem, i sada ponizno staje uz učenika i ponovno ga prolazi zajedno s njim, podržavajući ga i upozoravajući na opasnost. Ne ometa ga, ne tlači ga svojom prisutnošću, niti ga ponižava svojom superiornošću. Ne privlači nikada sebi učenika već ga potiče da otkrije svoj identitet i svoju originalnost u Bogu; ne dopušta da ga učenik oponaša kao fanatik, jer želi da hodi u slobodi. Loš se učitelj, naprotiv, nameće učeniku, muči ga svojim znanjem, posramljuje ga zbog njegovog neznanja, natječe se s njim da bude bolji, zavidan je ako ga učenik nadmaši. Zahtijeva da bude u centru pažnje, da mu se laska; vodi učenika sebi a ne Bogu. Tako preobražava svoje znanje u moć i umjesto educiranja, on diseducira. Takvih je učitelja pun vaš svijet, jer bez Boga se ne uči, niti se poučava. Ljudski nauk, isto kao znanje, odvojeni od Boga postaju jedna prazna vježba riječi i teorija, koje kreću od ničega i završavaju u ničemu. Odvojeni od Učitelja, učitelji griješe i kvare kao što su i sami bili iskvareni. Držite se podalje od loših učitelja, kako se ne biste našli praznih ruku na kraju vašega života.

Braća iz svemira su ih s ljubavlju i sa strpljivošću naučila sve što je inteligencija tih ljudi mogla shvatiti, dajući tako početak civilizaciji i napretku. Ljudi na Zemlji počeli su praviti prve korake prema znanju, vođeni i poduprti ljubavlju, vjerom i molitvom braće vjerne Bogu. Oni su obratili posebnu pozornost djeci na Zemlji, počinjući ih liječiti od malena kako bi ispravili njihova oštećenja i bolesti, vrlo česte kod novorođenčadi. Bilo je apsolutno nužno obogatiti i poboljšati genetsko naslijeđe ljudi na Zemlji, kako bi se pomoglo novim generacijama da žive bolje i duže, pošto su pojedinci imali vrlo male izglede za život. Vrsni znanstvenici i liječnici kako na duhovnom tako i na znanstvenom polju sudjelovali su u tom osjetljivom i mukotrpnom procesu, intervenirajući kod odraslih, kod djece i kod fetusa. Toj braći dugujete to što danas ispravno hodate, to što ste razvili sustav učenja, što ste se naučili hraniti i liječiti najčešće bolesti vaše rase. Sjeme znanja, pohranjeno u duhu tih prvih ljudi, svakako bi se razvilo tijekom stoljeća, ali bez intervencije braće iz gornjeg svemira to bi trajalo znatno duže.

Braća nisu radila nikakve eksperimente s vašim precima, to im nije bilo potrebno; naime, dobro su znali i znaju kako utjecati na genetsko naslijeđe pojedinaca, djelujući na čovjekov duh, jer od tuda počinju svi procesi koji upravljaju životom.

Razmislite, ljudi! Tko vodi taj čudesni i tajanstveni proces koji vas oblikuje u majčinom krilu? Koja inteligencija zna kako rasporediti stanice da se oblikuje ljudsko biće živo i zdravo, sposobno suočiti se s kušnjama života, disati, hraniti se, razmnožavati se, misliti, djelovati, i tako dalje? I gdje je smještena ta inteligencija kada ste tek embrij? Ta vrhunska inteligencija je Duh Sveti koji je prisutan u vašem duhu koji je, pak, sadržan u duši. Oko vaše duše oblikuje se tijelo. Duh i duša srž su vašega bića, koja ostaje za vječnost. Božanska inteligencija, prisutna i aktivna u toj vašoj srži, čini da genetske informacije koje se nalaze u DNA, u potpunosti primjenjuju i da se proces formiranja vašeg bića dovrši.

Vaša braća vjerna Bogu žive u skladu s duhom Božji i poznaju njegove zakone; zato ne trebaju laboratorije i epruvete za neprestano unapređivanje života ljudi. Znaju kako probuditi čovjekov duh koji sadrži u sebi Božju stvaralačku snagu kako bi se pokrenuli ogromni potencijali koje svatko od vas ima u sebi. Zašto vi na Zemlji ne možete to isto učiniti? Jer bi ste koristili ta znanja za vaš egoizam i na kraju napravili više zla nego dobra. Željeli biste manipulirati zakonima života kako biste zadovoljili vašu neizmjernu žeđ za stjecanje profita i moći; zato vam nije dopušteno i zato bolesti nasrću na vaš planet. Da živite sjedinjeni s Bogom, mogli biste uvelike poboljšati vašu egzistenciju. Ali izabrali ste činiti sve sami; problem je u tome što sami jako malo znate učiniti. Vaše jadno stanje najočitija je potvrda toga.”

 

Ova točka o kojoj je govorio Trinitarni Duh jako je važna, te je jako naglašena u ovoj knjizi. Sve ono što Bog želi činiti u ovim vremenima preko braće vjerne Bogu bit će slično kao što je Isus činio sa apostolima, na poseban način na Pedesetnicu. Kršćani ovo mogu lako razumjeti. U Duhu Svetom se ističu sva djeca Božja u svemiru. Neka su ostala vjerna Bogu, te imaju životne potencijale i moći duše jako razvijene. Mi smo zbog sebičnosti ostali ograničeni. Naglasili smo zadnji ili pred zadnji put kada smo govorili o razdvajajućoj energiji koju vidimo na Zemlji; da smo došli do točke da možemo sve uništiti, također i planet. Želim svjedočiti ono što mi znamo; braća vjerna Bogu puno su puta zaustavila razaranja, jer znaju kako to činiti; puno puta su dematerijalizirali oružje, otrove; puno su puta spriječili treći svjetski rat. Oni djeluju na naš duh kako bi nam komunicirali život Božji, promoviraju naš identitet, našu cjelovitost, ono što mi kršćani trebamo razumjeti  jer nam je Uskrsli Krist komunicirao uskrsli život iznutra. Prvo uskrsnuće, prva pobjeda nad smrću je ona pobjeda nad korijenom zla u nama.

Idući naprijed u knjizi vidimo kako su vjerna braća pomogla Abrahamu, Mojsiju i izabranom Izraelskom narodu, kako su se predstavili u trenutku Isusova rođenja, kao tzv. “tri kralja”. Oni su prisutni, ali nisu vidljivi i pomažu nam, od nas traže samo da se otvorimo Duhu Božjem i iziđemo iz naše sebičnosti. Tada nas naše  zajedništvo međusobno jača. Bilo nam je pokazano da čovječanstvo na Zemlji i u niskom svemiru neće izići iz stanja u kojem se nalazi, gdje se galaksije udaljuju i razdvajaju bez pomoći anđela i braće vjerne Bogu. Na kraju knjige neće biti samo naznake o ovom argumentu, nego jedan poziv upućen Crkvi, Crkvenim predstavnicima da se otvore Bogu.

Mi vas blagoslivljamo da budete ljudi dobre volje i ne dopustite da vas pokvare. Svaka pokvarenost razdvaja, loša je, proizvodi bolesti različitog tipa. Blagoslivljamo vas u sili Duha Svetoga kako bi u vama dar Duha Svetoga sve više djelovao, te da vaše duše u iskrenom stavu pred Bogom, u praksi, u molitvi i obraćenju otvaraju sve više prostor u srcu za ovo djelovanje Božje, preko izvanrednih sredstava koje je Bog predvidio. Blagoslivljamo vas zajedno  sa sedam velikih Arkanđela baš u ovom danu u kojem započinje devetnica upućena njima. Blagoslivljamo vas zajedno sa cijelim Mističnim Tijelom Kristovim, i sa braćom vjernom Bogu da imate povjerenja  otvoriti se svim izvanrednim sredstvima koje Bog koristi za pomoć vama i cijelom čovječanstvu na Zemlji i u svemiru. Blagoslivljam vas u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.

[1]Usp. “Ispisati povijest – U Božjoj misli, svezak I” Izd. Luci dell’Esodo